sr Crnogorski en English
slajd_4.jpeg
Image is not available
Image is not available
Image is not available
slajd_4.jpeg
slajd_1.jpeg
Image is not available
slajd_1.jpeg
slajd_5.jpeg
Ekipa koja je
spasila brojne živote!
slajd_5.jpeg
slajd_6.jpeg
slajd_6.jpeg
slajd_2.jpeg
Image is not available
slajd_2.jpeg
slajd_7.jpeg

Ekipa hitne pomoći na intervenciju izlazi sa sirenom i rotacionim plavim svijetlom! Molimo sve učesnike u saobraćaju da poštuju ova obilježja i prvenstvo prolaza!

slajd_7.jpeg
previous arrow
next arrow

Aktuelnosti

Svake godine visoke temperature utiču na zdravlje mnogih ljudi, posebno starijih, djece, ljudi koji rade na otvorenom i hroničnih bolesnika. Vrućine mogu prouzrokovati iscrpljenost i toplotni udar, te mogu pogoršati postojeća stanja, poput kardiovaskularnih, respiratornih, bubrežnih ili mentalnih bolesti. Štetni učinci vrućina na zdravlje u velikoj se mjeri mogu spriječiti dobrom javnozdravstvenom praksom.

visoke tempjpg

Građanima preporučujemo da izbjegavaju boravak na suncu u najtoplijem dijelu dana (10-17 časova) a to se naročito odnosi na djecu, trudnice, starije osobe i hronične bolesnike.  Međutim, ukoliko morate da idete napolje, kako ne biste kolabirali sa sobom nosite nešto slano, nešto slatko i obavezno flašicu vode. Obucite laganu garderobu od prirodnih materijala, stavite naočare za sunce i šešir. 

Važan je unos dovoljne količine tečnosti, ali ne naglo. Preporučuje se lagana ishrana, naročito voće i povrće a alkohol i napitke s previše kofeina i šećera treba izbjegavati.

Takođe, izbjegavajte naporan fizički rad, ukoliko morate naporno da radite činite to u ranim jutarnjim časovima. Ne ostavljajte djecu ili životinje u parkiranom vozilu.

Preporučuje se redovno korišćenje krema sa zaštitnim faktorom od štetnog UV zračenja. Naročitu brigu valja posvetiti novorođenčadi i maloj djeci. Za njih treba koristiti zaštitne kreme s najvećim faktorom.

Tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi. Starije osobe i bolesnike koji žive sami treba posjetiti barem jednom dnevno. Ako uzimaju ljekove, provjerite s doktorom koji ih liječi kakav uticaj ti ljekovi mogu imati na termoregulaciju i ravnotežu tečnosti u tijelu. Svi hronični bolesnici treba da redovno uzimaju svoju terapiju.

Pomoć treba tražiti ukoliko su prisutni vrtoglavica, malaksalost, povraćanje, tjeskoba ili izrazita žeđ i jaka glavobolja – tada bi trebalo bi da što prije odete u hladniji prostor i mjerite tjelesnu temperaturu.

Ukoliko imate bolne grčeve, najčešće u nogama, rukama ili stomaku, često nakon provedenog rada ili vježbe u vrlo vrućem vremenu - smirite se i legnite u rashlađenu prostoriju i pijte tečnost koja sadrži elektrolite , a u slučaju da grčevi ostanu prisutni duže od jednog sata - potrebna je medicinska pomoć. Savjetujte se sa ljekarom u slučaju drugih tegoba ili ako opisane tegobe duže traju.

 

Vršilac dužnosti direktora Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Vuk Niković gostovao je u Jutarnjem prograu RTCG. On je tom prilikom kazao da radi na tome da poboljša imidž te ustanove i da se mladi ljekari koji odlaze iz Hitne pomoći zadrže i ostanu da rade. Istakao je i da je prije mjesec dana, kada je stupio na dužnost, zatekao nefunkcionalan sistem kao i skromnu opremu koja se mora mijenjati.

nikovic

Niković je rekao je da je sistem hitne medicinske pomoći bio nefunkcionalan, da je kadar dosta star i da mladi ljekari odlaze iz Hitne pomoći.

“Uvijek mladima govorim da mladi treba da odu na regionalne kongrese i da vide koliko ljekara radi u Hitnoj medicinskoj pomoći, dok naši odlaze iz nje”, istakao je Niković.

On naglašava da je imidž hitne medicinske pomoći na nezavidnom nivou.

“Ranije su u hitnoj pomoći radile perjanice našeg zdravstva, a onda je naišao je čudan trend da su nam čak i specijalisti pošli”, kazao je on.

Istakao je da se to mora mijenjati.

“Čak i sa skromnim resursima možete da napravite da zdravstvena usluga bude na nivou i čak bolja nego u državama regiona”, kazao je Niković i dodao da treba zadržati kadar i ljudima reći da nije strašno raditi u Hitnoj medicinskoj pomoći.

On je dodao da želi da ispravi neke stvari koje su njemu smetale dok je bio u procesu rada.

“Morate vratiti imidž ustanovi. Ne možemo više dozvoliti da nas gledaju kao servis za transport pacijenata od mjesta A do mjesta B. to rade ljekari, ljudi koji su se godinama edukovali, ne da transportujemo, već da radimo svoj posao”, kazao je on.

Kaže da je ustanova opremljena skromno i da moraju biti opremljeniji.

"Ne možemo na ovakav način opremljeni ići u Evropu ili bilo gdje. Na taj način iscrpljujemo kadar. Moramo Zavod hitne medicinske pomoći izdići na veći nivo", istakao je on.

(RTCG)

Ministarka zdravlja drJelena Borovinić Bojović zvanično je posjetila Zavod za hitnu medicinsku pomoć. Ona je tom prilikom istakla da je jedan od osnovnih ciljeva otvaranje jedinica hitne medicinske pomoći u opštinama Tuzi, Petnjica, Šavnik, Plužne i Gusinje.

Posjeta ministarke Borovinić Bojović

“Zavod za hitnu medicinsku pomoć jedna je od najvažnijih karika zdravstvenog sistema Crne Gore i naš osnovni zadatak i cilj jeste da ga maksimalno i onoliko koliko je moguće unaprijedimo, omogućimo građanima još bolju, kvalitetniju i prevashodno bržu zdravstvenu uslugu”, kazala je nakon posjete ministarka zdravlja dr Jelena Borovnić Bojović.

V.D direktora Zavoda za hitnu medicinsku pomoć dr Vuk Niković, izrazio je očekivanje da će u narednom periodu kvalitet usluga, uz puno razumijevanje Ministarstva zdravlja, uspjeti da podignu na veći nivo.

“Hitna pomoć bi trebalo da bude reprezantitvna organizaciona jedinica u sistemu zdravstva, jer bez hitne pomoći jedan zdravstveni sistema apsolutno ne može da funkcioniše. Nadam se da ćemo u narednom periodu ostvariti dobru saradnju, posebno zahvaljujući činjenici da je uvažena ministrica ovdje radila i apsolutno razumije proces rada i probleme sa kojima smo ušli kao menadžment u ovu priču”, kazao je dr Niković.

Prim. M. Sci. Dr med. Vuk Niković, specijalista urgentne medicine VD je direktora Zavoda za Hitnu medicinsku pomoć Crne Gore

Dr Vuk Nikovic

 

Dr Vuk Niković rođen je 24.05.1974. godine u mjestu Plužine, Crna Gora. Živi i radi u Podgorici, Crna Gora.

Osnovnu školu je završio u Plužinama 1989. godine, a Srednju Medicinsku školu u Podgorici 1993. godine.

Medicinski fakultet u Kragujevcu, Srbija, završio je 2000. godine. Dalje obrazovanje i usavršavanje Specijalizaciju iz Urgentne medicine, završio je na Medicinskom fakultetu u Beogradu 2011. godine, čime je stekao zvanje Specijalista urgentne medicine. Magistar menadžmenta u zdravstvu, Fakultet za menadžment.

Radna biografija: Kao ljekar u Domu zdravlja Kragujevac, KC Kragujevac radio 2000.- 2001. godine, zatim na Vojno Medicinskoj Akademiji (VMA) Beograd Srbija 2001.- 2002. godine. Zaposlen u Hitnoj medicinskoj pomoći u Podgorici od 2002. godine.

Kao Predavač po pozivu učestvovao je na međunarodnim kongresima i držao predavanja po temi: Terapijska hipotermija, Protokoli i to: 2010. godine, Kongres urgentne medicine Niš; 2010. godine, Sekcija urgentne medicine Bijeljina;repiblika Srpaska, BiH 2010. godine, KC Srbije, Koronarna jedinica, predavač specijalizantima urgentne medicine, 2013. godine, Kongres urgentne medicine Šabac Tema: Mitovi i činjenice o urgentnoj medicini 2012. godine, Kongres urgent medicine Jagodina, Tema: Organizacija traume u masovnim nesrećama. 2015. godine, Zlatibor. Tema: Značaj urgentne medicine u organizaciji zdravstvenog sistema jedne države. 2018. godine, Kongres urgentne medicine, Uzbekistan,Taskent. 2019. godine, Kongres Hitne pomoći, 120 godina postojanja hitne medicinske pomoći u Rusiji, Sankt Peterburg, Rusija.

Postignuti rezultati: U zvanje Primarijusa, odlukom Ministarstva Zdravlja Crne Gore, izabran je 2017. godine. Do sada ima objavljenih 30 stručno naučnih radova na referentnim stručno medicinskim časopisima 13 na SciList, 1 Medline... Recenzent za Aritmološki časopis ,,Arrhythmia & Electrophysiology Review,, Ljekar od povjerenja Njemačke Ambasade Ljekar Američkog mirovnog korpusa (The United States Peace Corps Montenegro) 2 Studijski boravci (usavršavanja): 2005. godine, Hitna medicinska pomoć Beograd; 2005. godine, Trogir Hrvatska, Dispečerstvo u hitnoj medicinskoj pomoći; 2010. godine, Ultrasonografija KC Srbije . 2009. 2012. 2016. 2019. godine boravio na stručnom usavršavanju na Univerzitetskoj klinici za hitnu medicinsku pomoć u Beču -Austrija, AKH, Urgentna Kardiologija,Urgentni ultrazvuk, Hipotermija, Organizacija Hitne medicinkse pomoći, Prehospitalni protokoli za ACS 2015. godine, Stručno usavršavanje u Izraelu, grad Haifa, na poslovima: Organizacija traume u masovnim nesrećama. Ostale aktivnosti: članstvo u važnijim međunarodnim i domaćim savezima, udruženjima, asocijacijama i redakcijama.

Plaketu za najboljeg ljekara Hitne medicinske pomoći Dom Zdravlja Podgorica dobio je 2006 godine.

Uslijed urušavanja objekta u naselju Kuće Rakića, nedaleko od Podgorice, povrijeđeno je 7 osoba.

Sinhronom akcijom Službe zaštite i spašavanja i Zavoda za hitnu medicinsku pomoć,

efikasno i brzo, četiri ekipe hitne medicinske pomoći Podgorica,

u rekordnom roku izašle su na licu mjesta i pružile svu neophodnu pomoć povrijeđenima.

 kuca rakica

Nakon imobilizacije, lica sa povredama su transportovana u Urgentni centar na dalje dijagnostikovanje i zbrinjavanje.

Na mjestu akcidenta bio je i direktor Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore, dr Suad Numanović.

Strana 1 od 5

Adresa

Menadžment Zavoda:

Vaka Đurovića bb

81000 Podgorica

Crna Gora

Kontakt

Menadžment Zavoda:

Telefon: +382 (0)20 226 081

Fax: +382 (0)20 226 082

e-mail: kontakt@zhmp.me

PIB: 02779773

© 2021 JZU Zavod za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore - Sva prava zdržana